Tradicionalni načini čuvanja hrane u Crnoj Gori
Otkrijte kako su naši preci čuvali hranu kroz zime bez frižidera i konzervansa. Stare tehnike koje i danas možemo koristiti.
Milica Petrović
Kroz vekove, stanovnici Crne Gore su razvili jedinstvene načine čuvanja hrane koji su im omogućavali da prežive duge zime i periode oskudice. Ove tehnike, prenesene s kolena na koleno, predstavljaju pravu riznicu znanja koja i danas može biti korisna.
Sušenje mesa - pršut i kačamak
Jedan od najpoznatijih načina čuvanja mesa u Crnoj Gori je pravljenje pršuta. Ovaj proces zahteva posebnu pažnju i znanje koje se prenosi generacijama. Meso se prvo soli, zatim suši na planinski vazduh, što mu daje prepoznatljiv ukus.
Proces pravljenja pršuta počinje odabirom kvalitetnog mesa, obično od svinje koja se hranila prirodnom hranom. Meso se zatim:
- Pažljivo soli morskom solju
- Ostavlja da se odleži određeno vreme
- Kači na provetrivom mestu
- Suši tokom nekoliko meseci
Fermentacija i kiseljenje
Kiseljenje povrća je bila jedna od najvažnijih tehnika čuvanja hrane. Kupus, krastavci, paprike - sve se kiselilo u velikim drvenim bačvama ili glinenim posudama.
Proces fermentacije ne samo da je čuvao hranu, već je i obogaćivao njenu nutritivnu vrednost. Fermentovana hrana je bogata probioticima koji su korisni za digestivni sistem.
Sušenje voća i povrća
Na suncu su se sušile šljive, jabuke, kruške, ali i paprike, paradajz i druge vrste povrća. Ova hrana je bila osnova ishrane tokom zimskih meseci.
"Naše bake su znale da bez frižidera sačuvaju hranu mesecima, a ponekad i godinama. To znanje ne smemo dozvoliti da se izgubi." - Milica Petrović
Čuvanje u podrumima i špajzovima
Posebno izgrađeni prostori - podrumi i špajzovi - bili su ključni za čuvanje hrane. Ovi prostori su imali konstantnu temperaturu i vlažnost, što je bilo idealno za dugoročno čuvanje.
U podrumima su se čuvali:
- Krompir i drugi koren
- Jabuke i kruške
- Konzervirana hrana u teglama
- Vino i rakija
Zaključak
Ove tradicionalne tehnike čuvanja hrane nisu samo deo naše kulturne baštine, već predstavljaju i praktično znanje koje možemo primeniti i danas. U vremenu kada se sve više govori o održivosti i prirodnoj hrani, vraćanje ovim starim metodama može biti korak u pravom smeru.
Tagovi:
O autoru
Milica Petrović
Etnolog i istraživač tradicionalnih načina života u Crnoj Gori. Autorka nekoliko knjiga o crnogorskoj kulinarskoj baštini.